Novosti

10. jun 2020.

Dekan DOBA Fakulteta: Šta smo mogli do sada da naučimo?

dekanOvin ver1U ovim nepredvidivim vremenima, brinući se kakve posledice bi ostavilo zatvaranje, kao način za ograničavanje koronavirusa, ne smemo zaboraviti na osnovne osobine čoveka. Svakako je jedna od njih prilagodljivost, i želim posebno da naglasim proces učenja. Udarci, koje nam je sve do sada prouzrokovala  pandemija, o čemu već možemo i da prosuđujemo, su ponegde već snažno promenili naše razumevanje problema, kao i delovanje. Jedno od područja, koje se za vreme našeg boravka u izolaciji snažno raširilo, su bile informacije iz medija svih vrsta: od onih, sa kojima su vlade želele da nas disciplinuju, pa sve do najrazličitijih teorija zavere i objašnjenja, da nas vlade zatvaranjem šetaju naokolo. U vreme, kada se u većini država (barem prvi talas) pandemija jasno gasi, statistika svakome razumljivo dokazuje, da je najbolja od poznatih strategija bila ograničavanje kontakata među ljudima, čak i na račun velike ekonomske štete. Svakako nas interesuju ljudski životi. Mereno na milion stanovnika, tu se sa najslabijom statistikom ističu države, u kojima je rukovodstvo na početku ignorisalo meru ograničavanja kontakata (SAD, Velika Britanija) i Švedska, jer nisu ograničili kontakte, i suočili su se sa zaražavanjem šire populacije.

Da je ovde Srbija bila mnogo efikasnija, govori i podatak, da smo u poređenju sa Švedskom, do sada imali na milion stanovnika samo dobrih 33% zaraženih, dok smo mnogo efikasniji bili u spašavanju života, jer smo u pogledu umrlih dostigli 6% švedskog nivoa.

U ovom delu Evrope, su u pogledu ekonomskih očekivanja naše oči uperene pre svega na Nemačku, kao glavnu evropsku ekonomsku velesilu – stanje privrede kod njih svakako uslovljava njihovo interesovanje za naše proizvode, a sa time i izvoz, koji je od izuzetnog značaja za rast BDP-a kod nas. U korist našim pozitivnim očekivanjima idu i trendovi skraćivanja puteva snabdevanja, gde naš region postepeno zamenjuje Istočnu Aziju, i povećavaju se prilike za naša preduzeća. Iako u nemačkom BDP-u automobilska industrija ne dostiže 5%, zbog njene međunarodne orijentacije za nabavku posrednih proizvoda u Srbiji ima relativno veći značaj, zbog čega se njeno opadanje brzo odražava na smanjenju zaposlenosti kod nas. I upravo toj industriji preti zastoj, a širi prostor će ovde zavisiti od uspešnosti nemačke vladine politike. Bilo kakve veće promene bi za nas mogle da budu problem, jer kao podizvođači teško možemo da prilagodimo postojeću tehnologiju i kapacitet drugoj industriji.

Takođe, kretanja na tržištu rada možemo teško da predvidimo. Ipak postoji određeni kvalitet zaposlenih, koga je period izolacije gurnuo u prvi plan, i možemo pokušati da ga okrenemo u svoju korist. Ne samo veća fleksibilnost u radu, već i nove tehnologije od nas sve više zahtevaju prilagođavanje digitalnom društvu. To dolazi mnogo ranije nego što smo predvideli, i od nas zahteva da postupamo sve odlučnije. Još za vreme zatvaranja su stručnjaci naglasili značaj ulaganja u znanje, a to je još važnije sada, kada vidimo, da će negativne posledice virusa još neko vreme uticati na ekonomiju. Preduzeća će zapošljavati opreznije, i biće više fokusirana na kandidate, koji će pokazati sposobnost korišćenja digitalne tehnologije u proizvodnji, u menadžmentu i u upravi. Zato sada ima smisla razmišljati o ulaganju u znanje, uprkos bar delimično neizvesnoj budućnosti, i na taj način srednjoročno steći prednost  na tržištu rada.

 

 

Informativni dani i savetovanja
Informativni dani i savetovanja
Podelite
Podelite
Online studije
Online studije
Želim dodatne informacije
Želim dodatne informacije
Deli