Događaj International Expert Conference, koji je održan 20. novembra 2025, privukao je više od 700 prijavljenih učesnika iz 28 zemalja sveta. Pokazao je koliko je rasprava o odgovornom uključivanju veštačke inteligencije (VI) u visokoškolske studije aktuelna i neophodna. Otvorio je i ključna pitanja o budućnosti učenja, poučavanja i vrednovanja znanja te potvrdio da Evropa i svet aktivno traže promišljena rešenja za digitalnu transformaciju visokoškolskog obrazovanja. VI ubrzano preoblikuje visokoškolsko obrazovanje, gde tehnološka pitanja sve više prelaze u pedagoška i društvena.
Predavači iz Nemačke, Australije, Velike Britanije, Hrvatske i Slovenije ponudili su širok i dubinski uvid u budućnost obrazovanja: prvo, kako oblikovati nastavne procese koji će pratiti brze tehnološke i društvene promene; drugo, kako VI menja „gramatiku učenja“; i treće, koje kompetencije će biti ključne za studenta budućnosti.
U fokusu rasprava bile su najnovije istraživačke ugotovitve i inovacije na području VI i vrednovanja znanja, uz poseban naglasak na važnosti pravičnog i dostupnog digitalnog obrazovanja za sve studente. Predstavljeni su i konkretni pristupi uvođenju VI u pedagošku praksu — od podrške kolaborativnom učenju do savremenih pristupa ocenjivanju znanja — kao i načini na koje visokoškolske institucije mogu oblikovati nastavna okruženja koja odgovaraju potrebama modernog, dinamičnog sveta.
U uvodnom delu, prof. dr. Ulf-Daniel Ehlers sa Baden-Wuerttemberg Cooperative State University Karlsruhe (Nemačka) osvrnuo se na to kako VI oblikuje budućnost učenja. Predstavio je pomak od tradicionalnog, sadržajno orijentisanog poučavanja ka učenju zasnovanom na sposobnostima i realnim izazovima. Upozorio je: „Središnji izazov je to što VI menja način na koji učimo, radimo i sprovodimo nauku mnogo brže nego što se univerziteti prilagođavaju.“ Istraživanje AIComp koje je predstavio otkriva jaz između potreba studenata in stvarnog razvoja kompetencija. „Ljudi kompetencije povezane s VI ocenjuju kao ključne za svoju budućnost, dok njihova stvarna iskustva i samouverenost na tom području značajno zaostaju.“ Smatra da je obnova nastavnih planova neophodna. Vizionarski zaključuje: „Univerziteti moraju postati ‘laboratorije hibridne inteligencije’, gde ljudi i VI sistemi uče zajedno, a studenti vežbaju odgovornu, demokratsku i održivu primenu VI u oblikovanju društva.“
Izv. prof. dr. Sandra Kučina Softić sa University of Zagreb (Hrvatska) istakla je hitnost promena u obrazovanju te važnost ravnoteže između tehnologije i čoveka: „Moramo pronaći pravu ravnotežu između upotrebe VI za unapređenje učenja i očuvanja činjenice da obrazovanje ostaje temeljno usmereno na čoveka.“
Dr. Julie Lindsay sa University of Southern Queensland (Australija) predstavila je Human–AI–World ekosistem. Njena vizija budućnosti je jasna: „Univerziteti u budućnosti moraju oblikovati oblike provere znanja koji prepoznaju procese, učenje među vršnjacima i zajedničko stvaranje čoveka i VI. Tako ćemo podsticati ne samo sticanje znanja, već i kreativnost, otpornost i globalnu povezanost studenata.“
Na posvetu su učestvovala i tri slovenačka stručnjaka. Doc. dr. Miha Lavrič sa DOBA Fakulteta (Slovenija) predložio je da „učno okruženje, usmereno na čoveka i podržano VI, treba da podstiče radoznalost, kritičko razmišljanje i etičku procenu, pripremajući studente za odgovornu upotrebu VI, ali i za aktivno oblikovanje sveta koji VI sukreira.“
Događaj je povezao istraživače, nastavnike i stručnjake iz celog sveta, potvrđujući da rasprava o budućnosti učenja prevazilazi granice institucija, disciplina i nacionalnih sredina te da je odgovorna integracija veštačke inteligencije jedan od ključnih izazova obrazovanja danas.