Geopolitika više nije samo spoljašnja okolnost poslovanja, već važan faktor u oblikovanju poslovnih strategija i odlučivanju kompanija, glavna je poruka 13. međunarodne naučne konferencije GLOBEX 2026, koju je 19. novembra 2026. organizovao DOBA Fakultet. Online događaju prisustvovalo je više od 400 prijavljenih učesnika iz 24 zemlje Evrope, Azije, Afrike i Severne Amerike.
Diskusijama pod nazivom Geopolitika u doba globalne neizvesnosti: izazovi i prilike za menadžment, preduzetništvo i kvalitet života prisustvovali su predstavnici visokoškolskih institucija, istraživačkih organizacija, kompanija, javnog sektora i drugih stručnih organizacija. Diskusije su osvetlile kako geopolitičke promene, ekonomske tenzije, bezbednosne i energetske krize i tehnološke promene sve više utiču na međunarodno poslovanje i liderstvo u organizacijama. Pored centralne diskusije o neizvesnosti u međunarodnom okruženju, učesnici su učestvovali i na tematskim panelima o geopolitičkim rizicima u međunarodnom menadžmentu, veštačkoj inteligenciji i upravljanju ljudskim resursima, kao i psihologiji liderstva i društvenim posledicama geopolitičkih promena.
U uvodnom obraćanju dr Anže Logar, potpredsednik Vlade i ministar privrede, rada i sporta Republike Slovenije, ukazao je na izazove koje geopolitičke promene donose slovenačkoj privredi. Naglasio je značaj stvaranja podsticajnog okruženja u kojem kompanije mogu da razvijaju inovacije, rastu i očuvaju konkurentnost u sve manje predvidivom međunarodnom okruženju.
Vanr. prof. dr Gorazd Justinek, dekan DOBA Fakulteta, ukazao je na sve veći jaz između fragmentiranih političkih odnosa i snažno povezanih svetskih ekonomija. Naglasio je da političke odluke u drugim državama mogu direktno da menjaju uslove poslovanja, utiču na investicije i razvoj znanja i otvaraju pitanje ekonomske bezbednosti, posebno za manje države.
Dr h. c. Violeta Bulc, bivša evropska komesarka za transport, u glavnom predavanju istakla je da se tehnološke mogućnosti razvijaju brže nego što društvo razvija mehanizme za odgovorno upravljanje njihovim posledicama. Ukazala je i na koncentraciju kontrole nad ključnim tehnološkim infrastrukturama i usmeravanjem razvoja veštačke inteligencije, kao i na sve veću globalnu međuzavisnost bez uporedivo razvijene zajedničke odgovornosti. Prema njenom mišljenju, tradicionalni modeli liderstva, koji se pre svega zasnivaju na hijerarhiji, kontroli i predvidivosti, više nisu dovoljni za odgovor na kompleksne promene. Organizacijama i društvima potrebno je više saradnje, poverenja, učenja i sposobnosti povezivanja različitih znanja. Tom prilikom je istakla:
Naše tehnološke mogućnosti razvijaju se brže od naše zajedničke sposobnosti da upravljamo njihovim posledicama.
Centralni okrugli sto pod nazivom Neizvesnost u međunarodnom okruženju, koji je moderirao vanr. prof. dr Gorazd Justinek, okupio je stručnjake iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Slovenije, Češke i Srbije. Razgovarali su o tome kako organizacije i privrede mogu da ojačaju svoju otpornost na geopolitičke potrese.
Dr Damyana Bakardzhieva sa Anwar Gargash Diplomatic Academy u Abu Dabiju predstavila je iskustva Ujedinjenih Arapskih Emirata i naglasila značaj dugoročnog planiranja, diversifikacije ekonomskih partnerstava i uspostavljenih mehanizama za reagovanje na krize. Naglasila je da je sposobnost države da ograniči posledice pre svega zavisila od dugoročnih priprema, raznovrsnih ekonomskih partnerstava i unapred uspostavljenih mehanizama za reagovanje na krize. Podstakla je kompanije da se pripreme i za scenarije koji su malo verovatni, ali bi mogli da imaju ozbiljne posledice. Tom prilikom je naglasila:
Otpornost je odluka koju donosimo godinama pre krize.
Dr Slobodan Šešum, ambasador Republike Slovenije u Srbiji, naglasio je stratešku ulogu ekonomske diplomatije, koja kompanijama pomaže da predvide rizike, prošire poslovanje na različita tržišta i prepoznaju nove prilike. Istakao je i značaj povezivanja ekonomske i naučne diplomatije za podsticanje inovacija, razmene znanja i dugoročne konkurentnosti.
Konferencija se nije bavila samo geopolitičkim i ekonomskim izazovima, već je posebnu pažnju posvetila i ljudskoj dimenziji neizvesnosti. Prof. dr Marisa Salanova sa Univerziteta Jaume I u Španiji naglasila je značaj stvaranja zdravog radnog okruženja u kojem zaposleni mogu da očuvaju blagostanje, razvijaju se i uspešno funkcionišu i u periodima neizvesnosti:
Prava otpornost ne znači beskonačno podnošenje pritiska ili samo preživljavanje kriza, već stvaranje zdravih i otpornih organizacija u kojima ljudi mogu i dalje da napreduju.
U okviru konferencije održana su i tri tematska okrugla stola, na kojima su učestvovali međunarodni stručnjaci i istraživači iz Slovenije, Austrije, Srbije, Holandije, Hrvatske, Španije i Italije. Diskusije su bile posvećene geopolitičkim poremećajima i rizicima u međunarodnom menadžmentu, pod vođstvom prof. dr Anite Maček; veštačkoj inteligenciji i upravljanju ljudskim resursima, pod vođstvom dr Tajane Toš; kao i psihologiji liderstva i društvenim uticajima geopolitičkih promena, pod vođstvom vanr. prof. dr Marka Divjaka. Različite međunarodne perspektive osvetlile su značaj odgovornih inovacija, prilagodljivog liderstva i traženja ravnoteže između tehnološkog napretka i dobrobiti ljudi.
Konferencija je naglasila da uspešno suočavanje sa globalnom neizvesnošću zahteva povezivanje privrede, nauke i diplomatije, kao i odgovorno liderstvo koje u središte stavlja i ljude. Konferencija, koja je održana u okviru Meseca nauke 2026., još je jedna od aktivnosti kojima DOBA Fakultet jača istraživački rad, međunarodnu saradnju i povezivanje naučnih saznanja sa praktičnim izazovima privrede i društva.
Više o konferenciji GLOBEX 2026 i njenom programu možete pročitati ovde.